INTERVJU: Jasminka Džumhur: Potrebno je donijeti poseban zakon kojim će se urediti partnerska zajednica osoba istog spola

Jasminka_DzumhurU okviru redovnih istraživanja koje namjeravamo realizirati do kraja decembra 2015. godine planirano je objavljivanje intervjua s novoizabranim ombudsmenima/kama za ljudska prava u BiH. Ideja je da ombudsmenima/kama za ljudska prava, Jasminki Džumhur, Nives Jukić i Ljubinku Mitroviću, na početku njihovog mandata postavimo identična pitanja vezana za položaj prava i života LGBT osoba u BiH, aktivizmu u tom sektoru, prajdu u BiH, istospolnim zajednicama, zakonskim rješenjima…, te o njihovom planu rada u mandatu koji je pred njima i konkretnim djelovanjem u pravcu rješavanja problema koji postoje i koji će tek doći na dnevni red.

Prvi u nizu koji objavljujemo je razgovor s ombudsmenkom za ljudska prava Jasminkom Džumhur. Jasminka Džumhur diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i tu položila pravosudni ispit. Tokom svoje profesionalne karijere pohađala je brojne obuke i seminare s naročitim fokusom na ljudska prava, ljudska prava žena i jednakost spolova. Naročito važan fokus njenog rada bio je usmjeren na izradu nacrta Zakona o jednakosti spolova; predavanja o međunarodnim standardima ljudskih prava, predavanja o ustavnom i domaćem pravnom okviru održanim IPTF-u, EUPM-u, lokalnoj policiji, sudijama i tužiocima, te o ugradnji principa ljudskih prava i standarda u zaštitu žrtava trgovine ljudima u pravni okvir Bosne i Hercegovine. Jasminka Džumhur je učestvovala u izradi brojnih publikacija o pravima žena koje je objavio Centar za pravnu pomoć ženama iz Zenice. Imenovana je za ombudsmenku 17. novembra 2015. godine na period od šest godina i ovo je njen drugi mandat kao ombudsmenke BiH.

Razgovarao: Ajdin Tinjak
Foto: Radio Slobodna Evropa

LGBT.ba: Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislav Bojić, nakon nedavnonog susreta s posebnim izaslanikom State Departmenta za ljudska prava LGBT osoba Randyem Berryem, izjavio je da je Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH zadužena da sačini specijalni izvještaj o položaju LGBT osoba u BiH, koji će biti polazna osnova za izradu zakonskih prijedloga kojima se uređuje oblast prava i položaja LGBT populacije. U kojoj fazi je izrada izvještaja, ko radi na njemu i kada se može očekivati finalna verzija?

DŽUMHUR: Ombudsmeni za ljudska prava su pristupili pripremama za realizaciju Zaključka Komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH. U skladu sa kapacitetima kojim raspolaže Institucija, izvještaj će se nastojati dostaviti Komisiji u što kraćem vremenskom periodu, što zavisi i od samog metodološkog pristupa u izradi izvještaja, odnosno da li će se izvještaj raditi isključivo u okviru kapaciteta i resursa kojim raspolaže Institucija ili će biti korištena i podrška vanjskih faktora koja je već zatražena, obavljen je niz konsultativnih sastanaka sa potencijalnim donatorima i gdje se čekaju odgovori koji su u značajnoj mjeri uslovljeni njihovim procedurama. U svakom slučaju konačno imenovanje Ombudsmena i preuzmanje dužnosti 17. novembra 2015. godine je kreiralo preduslove za došenje konačne odluke u cilju pristupanja realizaciji aktivnosti, uz napomenu da Institucija ombudsmena već raspolaže značajnim vlastitim informacijama koje mogu biti korištene pri sačinjavanju izvještaja.

LGBT.ba: Kada se govori o “izradi zakonskih prijedloga”, koji su to zakoni koje treba mijenjati i koje bi eventualno nove zakone trebalo donijeti kako bi pripadnici/ce LGBT zajednice bili/e ravnopravni/e u zakonodavnom sistemu BiH?

DŽUMHUR: Generalno, kao ombudsmenka za ljudska prava već niz godina ukazujem na problem donošenja zakona gdje se ne osigurava njihovo usaglašavanje sa Zakonom o zabrani diskriminacije. Kada govorimo o osiguravanju jednakih mogućnosti pripadnika/ica LGBTI zajednice, onda je nesumnjivo da se trebaju mijenjati zakoni koji se odnose na njihova statusna pitanja, a to uključuje pitanje uživanja imovine partnera/ice, kako u procesu nasljeđivanja, tako i uživanja prava na penziju kao imovinskog prava, tako i pitanje registracije promjene spola i sl. U svakom slučaju, uglavnom se radi o zakonima čije je donošenje u nadležnosti entiteta i Brčko Distrikta BiH.

LGBT.ba: Tema istospolnog braka je još jedan od problema koji se smatra krucijalnim u segmentu LGBT prava. Kako zakonski riješiti problem istospolnih zajednica kada znamo da smo u velikoj mjeri patrijarhalno društvo s izraženim predrasudama i stereotipima?

DŽUMHUR: U normativnim procesima, posebno u BiH, uvijek je pitanje da li neku oblast urediti donošenjem novog zakona ili intervencijama u postojećim i mnogo je faktora za i protiv obje opcije, ali svakako je važno uzeti u obzir šta je moguće u datim okolostima. Kako je praksa pokazala, iako je vanbračna zajednica zakonom izjednačena sa bračnom zajednicom, to nije bio dovoljan garant kojim se osiguralo uživanje prava partnera/ica iz vanbračne zajednice, posebno u sferi imovinskih prava, stoga smatram da kada se govori o uređenju istospolnih brakova da je bolje donijeti poseban zakon kojim će se urediti patnerska zajednica.

LGBT.ba: Uzmimo hipotetički da su zakonska rješenja usklađena s pravima LGBT osoba. Smatrate li da smo mi dovoljno osviješteno društvo koje će prihvatiti npr. održavanje parade ponosa? Zakon u ovom slučaju nije problem, ali…?

DŽUMHUR: Javna okupljanja su pravo svakog građanina/ke, ali bezbjedonosni aspekti ovog prava i njihov utjecaj na javni red i javni poredak su nametnuli državama da to urede posebnim zakonom. Dakle, samo javno okupljanje je samo po sebi sigurnosni izazov za svaku državu, s tim što je pojačan u slučaju okupljanja LGBTI osoba, a s obzirom na tradicionalna poimanja koja su pod značajnim utjecajem i drugih shvatanja kao sto su religijska. Zakon se jednako mora primjenjivati za sve, a država svojim instrumentima treba osigurati primjenu zakona i to naravno u uslovima BiH. Posebno kada govorimo o siguronosnom rascjepkanom aparatu postavlja se pitanje garancije osiguranja organizacije ovakvog skupa, zbog čega sam stajališta da ova tema zavređuje dalju raspravu sa svim subjektima u društvu.

LGBT.ba: Na početku ste mandata Ombudsmena za ljudska prava. Možete li nam u najkraćem odgovoriti šta su to prioriteti Vašeg djelovanja na toj funkciji , šta ste zatekli, a šta očekujete na kraju mandata kada su u pitanju prava LGBT osoba?

DŽUMHUR: Mi smo u procesu definiranja naših prioriteta u okviru definiranja Strategije djelovanje Institucije ombudsmena za ljudska prava za period 2016 – 2021, u okviru kojeg je već održan godišnji sastanak sa svim uposlenicima/cama u Trebinju od 25. do 28. novembra 2015. godine. Naše prioritete u značajnoj mjeri određuju i žalbe koje zaprimamo od građana/ki, ali i preporuke UN tijela, UPR preporuke, odluke Evrospkog suda i UN tijela po pojedinačnim žalbama građana/ki, te Reformska agenda vezana za pridruživanje Evroskoj uniji. Proces određivanja prioriteta bi bio manjkav bez konsultacija sa civilnim društvom, uključujući nevladine organizacije prije svega, ali i akademsku zajednicu, medije i druge. Plan je da ovaj proces definiranja prioriteta nastojimo završiti u ovoj kalendarskoj godini. Vezano za prava pripadnika/ica LGBTI populacije, svakako da ćemo prioritete definirati u konsultacijama sa predstavnicima/ama ove grupacije, a unutar naših prioriteta vezanih za položaj i prava ugroženih grupa.

LGBT.ba: Ko bi, prema Vašem mišljenju, u narednom periodu trebao puno više uraditi kada je riječ o pravima manjinskih grupa, prvenstveno misleći na LGBT osobe? Mediji, nevladine organizacije, političari…?

DŽUMHUR: Ovo je zadatak za sve jer traži multisektoralni pristup i sveobuhvatan pristup, jer je to isključiva garancija za ostvarivanje rezultata, a ne samo zadovoljavanje forme.

Komentari

komentara